Kanabis ostaje kontroverzna supstanca, na nivou stava da li je to droga, ili ne, dok se široko prihvatanje njegove upotrebe i korisnih efekata širi i ubrzava. Iako upotreba kanabisa može nositi nizak nivo rizika i biti od koristi kod mnogih zdravstvenih stanja i problema, taj uticaj nije isti na svakog.

S obzirom na potencijalne rizike, mnogi se zalažu za oprez u vezi sa tvrdnjama o zdravstvenim prednostima i bezbednoj upotrebi marihuane, posebno za mozak u razvoju i za one koji su u riziku od mentalnih bolesti, psihotičnih epizoda, poremećaja raspoloženja. Pojedini psihotični simptomi, kao što su slušne i vizuelne halucinacije, osećaj progonjenosti ili iluzije reference (uverenje da se svuda nalaze znaci i da do vas dopiru posebne poruke putem medija), mogu se pogoršati upotrebom marihuane.

Istraživanja su otkrila da je upotreba kanabisa povezana sa postojećim bipolarnim poremećajem i posttraumatskim sindromom. Ona može kratkoročno ublažiti negativne emocije, ali nema pouzdanih pokazatelja da je upotreba marihuane efikasan tretman protiv depresije. Naprotiv, istraživanja otkrivaju povećan rizik od depresije i suicidnosti među adolescentima koji koriste marihuanu, dok je uticaj na anksioznost neutralan. Takođe, upotreba kanabisa je sve više povezana sa razvijanjem šizofrenije i bipolarnog poremećaja (marihuana pojačava obuzetost nametljivim, opsesivnim mislima).

Otprilike će jedna od deset osoba koje koriste marihuanu razviti poremećaj upotrebe kanabisa, koji će porasti na jedan od šest među onima koji počnu sa upotrebom marihuane pre 18. godine. Ova verovatnoća povezana je i sa smanjenim koeficijentom inteligencije među onima koji rano počinju.

Dodatna zabrinutost je dostupnost sve jačih sorti i nedozvoljena standardizacija i regulacija. Ovo otežava ljudima da znaju šta uzimaju, odnosno, da li je kanabis pomešan sa drugim supstancama. Pored toga, nivoi tatrahidrokanabiola (THC) imaju tendenciju da rastu, dok nepsihodelična komponenta kanbidiola (CBD) može varirati.

S obzirom na sve veću popularnost i zagovaranje upotrebe marihuane, značajan rizik je i snažna motivacija industrije da prikaže benignu sliku i zanemari faktore rizika, kao što su osobine ličnosti i zahtev za informisanjem o politici i donošenju odluka.

Kanabis i velika petorka

Kako osobine ličnosti mogu uticati na predispoziciju za problematično korišćenje marihuane? Istraživanje o povezanosti između velikih pet faktora ličnosti (otvorenosti prema iskustvu, savesnosti, ekstraverzije, prijatnosti i neuroticizma) i rizika od prekomerne upotrebe kanabisa.

U istraživanju koje je uključilo 5.300 učesnika, ove osobine velikih pet, bile su povezane sa povećanim rizikom za problematičnu upotrebu kanabisa sa značajnim statističkim veličinama efekta. Neuroticizam (emocionalna nestabilnost) čini 11,2 odsto varijabilnosti u rezultatima rizika od poremećaja upotrebe kanabisa, niža sasvesnost i prijatnost učestvuju sa po 8,4 posto, a otovrenost za iskustvo sa 3,2 odsto.

Osobe sa višim nivoom neuroticizma imaju tendenciju da se višu brinu, doživljavaju veću ranjivost i nesigurnost, odnosno, pokazuju veću emocionalnu nestabilnost. One mogu smatrati marihuanu privlačnom za ublažavanje negativnih emocija, ali posle krakoročnog euforičnog efekta može uslediti disforija – negativno emocionalno stanje, praćeno osećanjem slabosti, razdražljivošću, kognitivnim oštećenjima i drugim simptomima.

Umesto da rešavaju probleme suočavanjem i preispitivanjem, neurotičnije osobe mogu se oslanjati na manje prilagodljive strategije nošenja sa problemima. U kombinaciji sa potencijalom sinergičnih psihotičnih reakcija (osećanje progonjenosti), koje se često javljaju kod upotrebe novih sojeva marihuane, neruoticizam se može povećati, a postojeći problemi pogoršati tokom vremena.

Niža savesnost je povezana sa smanjenom motivacijom i upornošću (manja otpornost), impulsivnošću i neorganizovanošću. Autori istraživanja ističu da je niža savesnost povezana i sa smanjenom brigom o sebi (o svom zdravlju) i da upotreba marihuane može dodatno pogoršati motivaciju za pozitivne promene. Kada se uspostavi problem upotrebe kanabisa, manje savesni pojedinci mogu imati više problema kod prestanka korišćenja marihuane.
Smanjena prijaznost povezana je sa osobinama ličnosti mračne trijade (narcizam, makijavelizam i psihopatija), a ove osobine povezane su sa smanjenim blagostanjem i zdravljem, socijalnim poteškoćama, problemima vezanim za posao i radni učinak i nizom drugih poteškoća u svakodnevnom funkcionisanju. Kratkoročni efekti kanabisa na poboljšanje raspoloženja mogu biti privlačni ovim osobama, ali dugoročno gledano, negativni efekti kanabisa mogu dodadno potkopati društvene odnose, narušavajući komunikacione veštine i (već smanjeni) nivo prijaznosti za mnoge korsnike iz ove grupe.

Kod otvorenosti prema iskustvu, iako je statistički efekat bio nizak, za mnoge sa visokim osobinama otvorenosti, sklonost inovacijama i kreativnosti, može marihuanu učiniti privlačnom zbog njenih psihodeličnih efekata. Iako upotreba može poboljšati iskustvo mnogih korisnika (rekreativna upotreba), za neke, upotreba kanabisa može zameniti druge vrste prijatnog, originalnog iskustva, sabotirajući doživljavanje novih iskustava i lični rast i razvoj. U kombinaciji sa višim nivoom neuroticizma i nižom savesnošću, marihuana može izgledati kao poznat i siguran način da se iskusi otvorenost – ona postaje nešto poput pouzdanog životnog saputnika.

Dimenzije ekstroverzije nisu prepoznate kao faktor u poremećaju upotrebe kanabisa. Društveni faktori su verovatno povezani sa drugim faktorima, kao što su neuroticizam i prijaznost, a marihuana se obično opisuje kao „društveno mazivo“ na isti način na koji je to i alkohol – dovodi do opuštanja, podizanja raspoloženja i osećanja povezanosti. Da li je neko društveniji ili povučeniji, zavisi od individualnih i kontekstualnih faktora, uključujući nivo društvenog prihvatanja, koje može dovesti do korišćenja kanabisa kao rekreativne droge, u svrhu „dobrog provoda“.

Donošenje dobrih odluka

Dok mnogi drugi faktori ulaze u određivanje da li će neko razviti problematičnu zloupotrebu supstanci, razumevanje osobina ličnosti povezanih sa zloupotrebom marihuane, omogućava pojedincima i kliničarima da steknu uvid u ot kako ličnost može posebno komunicirati sa kanabisom i može izneti važne informacije koje se tiču politike legalizacije i slanja poruke o riziku od kanabisa, uključujući eksplicitna upozorenja slična onima na pakovanju cigareta, kao i ograničenje pristupa na osnovu uzrasta.

Kod onih koji pokušavaju da smanje ili prestanu sa upotrebom marihuane, razumevanje kakvu ulogu imaju osobine ličnosti, može osnažiti pozitivne promene – recimo, identifikovanje neurotičnog pristupa suočavanja omogućava veću samosvest i proširivanje mogućnosti izbora efikasnijih strategija suočavanja. Osobe sa povećanim rizikom od upotrebe kanabisa, mogu odlučiti da u potpunosti izbegavaju marihuanu.

Onima koji žele da koriste marihuanu u medicinske svrhe, savetuje se da potraže odgovarajuću kliničku konsultaciju, kako bi izbegli negativne efekte i ishode.

Naslovna fotografija: instagram.com/weedshirthoodies

Brankica Milošević

Comments