Jedan od stubova emocionalne inteligencije, koju možete svesno i sa namerom unaprediti i razvijati, jeste samoregulacija – upravljanje emocijama.

Savremeno shvatanje emocionalne inteligencije (koncept koji je popularizovao Goleman, 1995. godine), uključuje samosvest, samoregulaciju, međuljudsku svest i upravljanje odnosima.

Samosvest i upravljanje emocijama idu zajedno, predstavljajući osnovu navigacije u međuljudskim odnosima i interakcijama, što je u poslovnom svetu od velike važnosti, naročito na liderskim pozicijama. Kada ste nekome nadređeni (gde god se to mesto nalazilo na lestvici hijerarhije), emocionalna inteligencija je zadužena za uspostavljanje i održavanje zdravih međuljudskih odnosa.

Kako da razvijete bolje upravljanje emocijama

Upravljanje emocijama i mentalna distanca

Samoregulacija zahteva da ne dozvolite da vas osećanja preplave i da donosite odluke i postupate bez razmišljanja. U emocionalno nabijenoj situaciji, put najmanjeg otpora je da sledite svoja osećanja. Ali to sigurno nije najbolji put. Umesto toga, zaustavite se i razmislite – prebacite se sa limbičkog sistema koji vodi vaše ponašanje pod nabojem i tera vas da reagujete na angažovanje cerebralnog korteksa, kao biste mogli da odlučite kako da postupite.

Ova strategija za upravljanje emocijama naziva se decentriranjem i može biti teško napraviti mentalnu distancu usred vrtloga preplavljujućih osećanja, kao što su bes, frustracija, anksioznost. Zapisivanje i praćenje svojih iskustava može biti od pomoći – zabeležite kako se fizički osećate, kada se pojave uznemirujuće emocije, kako biste ih lakše prepoznali sledeći put, čim se pojave. Namera i nastojanje da prepoznate osećanja pomoći će vam da se fokusirate i počnete da razmišljate – da mentalno pređete sa reagovanja na izbor delovanja, sa limbičkog na cerebralni sistem.

Kada primetite tipična fiziološka iskustva povezana sa jakim negativnim osećanjima, postavite sebi bilo kakvo pitanje – mentalna distanca se stvara čim počnete da razmišljate. Jednako će pomoći i pomisao na to kako drugima izgledate u tom trenutku. Zatim se zapitajte kako možete najbolje da delujete, ili šta biste preporučili nekom drugom da je na vašem mestu. Ostanite fokusirani na traženje odgovora i praćenje svog ponašanja.

pexels cottonbro studio 4065876 1 4 načina da bolje upravljate emocijama na poslu

Pročitajte i ovo: 5 korisnih saveta za održavanje ravnoteže između posla i privatnog života

Preuzmite kontrolu nad unutrašnjim dijalogom

U pozadini vašeg uma stalno se odvija vaš dijalog sa samim sobom – to nisu artikulisane reči ili fraze, već malo bljeskovi misli o tome šta se dešava, šta očekujete, koliko je nešto strašno ili neprijatno, koliko smo u pravu (a neko drugi nije)… Kada sprovedete decentralizaciju (mentalnu distancu), lakše ćete uhvatiti te pomisli, odnosno, moći ćete da posmatrate sebe i da ih osvestite. Važno je da razvijete ovu veštinu, jer taj pozadinski unutrašnji dijalog podstiče vašu emocionalnu reakciju. Da biste ublažili jaku negativnu emociju, potrebno je da se pozabavite ispitivanjem validnosti osnovnog uverenja. Međutim, um može nuditi opravdanja –  na primer, možete pomisliti da ta situacija (osoba) ne bi trebalo da bude tako teška. Umesto toga, priznajte da je situacija (osoba) takva kakva jeste, koliko god vi smatrali da treba da bude drugačija. Zapitajte se koliko vam je korisno da se držite tog uverenja i usmerite svoju svesnost na pitanje nad kojim aspektom date situacije imate neki stepen kontrole i šta možete učiniti u tom smislu.

Partner za upravljanje emocijama

Kao partner za odgovorost pri zajedničkom vežbanju, ili učenju, partner za upravljanje emocijama može da vam pomogne da prepoznate kada vas emocije preplavljuju, a samoregulacija izostaje. Uključite osobu kojoj verujete, objasnite joj svoje razvojne ciljeve i zatražite pomoć. Dogovorite se oko znaka, gesta ili reči, kojim će vam partner za upravljanje emocijama signalizirati da vašim ponašanjem upravlja limbički sistem.

Budite siguni da ste posvećeni tome, da ne biste odgovarali defanzivno, kada dobijete signal. Shvatite da vam druga osoba čini uslugu i budite zahvalni zbog toga.

Radoznalost i empatija

Mozak je tako podešen da izvodi zaključke i donosi presude u trenutku, a ti zaključci su najčešće uzrok negativnih i uznemirujućih emocija. Ne zaustavljajući se da preispitamo njihovu tačnost, imamo tendeciju da ih prigrlimo, a naš unutrašnji dijalog ih svesrdno podržava.

Rad na tome da budete radoznaliji za isustva drugih ljudi, uključujući njihova tumačenja događanja i motive koje su sami pronašli za svoje ponašanje, pomaže u sprečavanju ishitrenih presuda.

Vežbajte radoznalost u situacijama koje nisu tako emocionalno nabijene, da biste izgradili veštinu. Dodatna korist od negovanja radoznalosti je to što ona promoviše empatiju i dublju povezanost sa onima koje pokušavate bolje da razumete.

Upravljanje emocijama kroz ova četiri koraka ukratko znači da prepoznate i razumete da emocionalne oluje izaziva vaš limbički sistem i da želite da prebacite navigaciju u cerebralni korteks i omogućite sebi da razmotrite najbolje opcije, umesto da reagujete. Moraćete da vežbate i da stalno pokušavate, da biste razvili veštine samoregulacije, ali koristni – lične i profesionalne – su ogromne i vredne svakog truda.

Pročitajte i ovo: Šta generacija Z traži i očekuje od lidera

Naslovna fotografija: pexels.com

Đorđe Đoković

Comments